Iz riznice franjevačkog samostana u Virovitici
Samostanski muzej smješten je na prvome katu zgrade rezidencije, koju su franejvci sagradili sredinom XVIII. Stoljeća za potrebe samostanske ljekarne u prizemlju, a na katu gostinjskih soba za poglavara i provincijala kada borave u Virovitici. Zgrada je pravokutnog tlocrta, devedesetih godina prošlog stoljeća vraćena je franjevcima i tada je krenula njezina obnova sredstvima Ministarstva kulture, Grada Virovitice, virovitičkih tvrtki, donacijama vjernika.
Nakon što je obnovljena, od izabrane građe na prvome katu postavljen je Samostanski muzej, svečano otvoren 12. kolovoza 2011. godine. Izloženi predmeti mogu se podijeliti u nekoliko cjelina: dio koji sadrži slike i kipove iz XVIII. I XIX. Stoljeća, dio predmeta za svakodnevnu upotrebu – namještaj, satovi, apotekarski ormar s priborom, potom zbirka crkvenog posuđa i crkvenog ruha te izbor iz vrlo vrijedne knjižne i arhivske građe i sačuvane stare fotografije o franjevcima i gradu.
Župna crkva sv. Roka i franjevački samostan predstavljaju riznicu umjetničke baštine baroka. Osim izuzetno vrijednog crkvenog inventara (oltari, slike, kipovi, crkveni namještaj) sačuvano je i kvalitetno crkveno posuđe iz XVIII. I XIX. stoljeća. Slike, kipovi i oltari djelo su franjevca slikara, kipara, majstora stolara i kovača, velike vještine i znanja.
U samostanu su pohranjeni, a danas izloženi, predmeti iz kapele koju je plemićka obitelj Pejačević uredila u jednoj od kula virovitičke utvrde.
Samostanski arhiv čuva niz vrijednih dokumenata o povratku franjevaca u Viroviticu 1684. godine, te o podizanju ciglane, kako bi se mogao sagraditi samostan i crkva, otvaranju ljekarne i o franjevcima učiteljima.
Bogata knjižnica čuva vrijedne i rijetke knjige iz XVI., XVII. I XVIII.stoljeća kojima su se služili franjevci u svom djelovanju. Napose iz područja medicine i ljekarništva, ali i iz propovjedništva, govorništva, teologije, prirodnih i društvenih znanosti. Ima oko pet tisuća knjiga, među njima jednu inakunabulu, 15. djela iz XVI.stoljeća i oko 190 djela starih hrvatskih knjiga do 1850.godine.
Od crkvenog ruha izložene su kazule i dalmatike izrađene tijekom XVIII. I XIX. Stoljeća.
Svojim djelovanjem na području kulture posebno mjesto zauzimaju o. Fortunat Pintarić, o. Kamilo Kolb i o. Paškal Cvekan.
Iz sačuvanih dokumenata XIII.stoljeća (u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu) izrijekom se franjevci u Virovitici spominju 1280.godine. To je vrijeme kada se kraljica Elizabeta spori sa zagrebačkim biskupom Timotejem oko plaćanja crkvene desetine. U XIII.stoljeću franjevci imaju svoju samostansku crkvu Blažene Djevice Marije. Do danas je iz crkve sačuvan romanički stupić u ulozi prtpornja škropionica u našoj crkvi sv. Roka. U povodu 725 godina franjevaca u Virovitici 2005.godine priređen je međunarodni simpozij i izložba u Gradskom muzeju iz riznice franjevačkog samostana u Virovitici.